Kuhana hrana

 

Ptice trebaju hranu punu proteina i hranjivih tvari, a kuhanjem se sve to reducira i izgubi. Meso koje je inače u sirovom obliku vrlo hranjivo za rast i razvoj ptice, kuhanjem izgubi ne samo svoje bjelančevine i proteine koji djelom ostaju u vodi u kojem se kuhalo meso i djelom ispare, već izgubi i svoju teksturu i postaje osušeno i krto, tvrdo, vlaknasto i teško probavljivo. Znači neprikladno za ptičju ishranu. Kuhana jaja isto tako kuhana postaju teško probavljiva ptici pa i da su najbogatija sastojcima(što i nisu jer imaju dosta nedostajućih važnih sastojaka vrlo važnih za pravilan rast i razvoj mlade ptice)nisu adekvatna hrana u svojoj kuhanoj formi. Kuhati ne treba ni pileća srca ni iznutrice iz istog razloga.

 

 

Začinjena hrana

 

Hrana za mlade ptice bi trebala biti svakako bazirana na potrebama ptica ili bolje da kažem na tome što jedu u prirodi. Zanimljivo je da ptičja hrana zna više puta biti gorkog okusa nego slana, kiselo ne vole, a slatko obožavaju pa se vole gostiti slatkim zrelim voćem. Slanu hranu ne treba davati zbog mogućeg oštećenja jetre i bubrega uslijed apsorbiranja soli i tekućina. Ako dajemo samu sol u posudici za minerale ili na dno krletke, onda ptica sama može odrediti dozu koja joj treba. Dok u hrani unaša takvom prehranom i prekomjernu dozu koja bi joj mogla naštetiti i prezasititi tijelo sa soli. Sol je svakako potrebna u ishrani baš kao i jod zbog bolje probave, metabolizma, imunoloških aspekata. Možemo kupiti u pet shopovima i jodni kamen koji nadomješta izravno davanje soli kao materije te je u praktičnom obliku koji ptica gricka.

 

 

Sezonska hrana

 

Poznato je da ptice mijenjaju ishranu prema smjeni godišnjih doba. Znači u određeno godišnje doba ptica jede ono čega ima u to vrijeme, isto tako se odnosi i na sva ostala godišnja doba. U vrijeme othrane mladih, a to je u proljeće, sve ptice jedu maksimalno svježu hranu jer je ujedno to i razlog da ptice odabiru baš određeno godišnje doba za podizanje mladih.

Ptice upravo zato poklapaju doba uzgoja mladih s dobom pojavljivanja hrane koja je optimalno hranjiva baš stoga što je mladim pticama potrebna visokoproteinska ishrana koja se ne može naći u drugo godišnje doba.

Za insektivorne ptice to je explozija populacije insekata i za ptice grmlja glista koje se pojavljuju u proljeće, za zrnojedne ptice to je pojava pupoljaka, biljnih ušiju kojma nadopunjuju prehranu mladih, proklijalih sjemenki, za mesojede to je doba razmnožavanja glodavaca ili plijena kojim se hrane, rodarice doba vodenih životinja, žaba , ličinaka, ribica i vodozemaca te zmija kojima se hrane.

Zato mlade ptice ne mogu bit hranjene hranom koju ptice jedu van reprodukcijskog ciklusa. Jer zimska hrana se bazira na masnoj bazi i potpuno proteinski oskudnoj hrani, sjemenke, paučina, kikiriki, uljarice, osušene sjemenke, sve u svrhu preživljavanja hladnog doba godine. Svakako neusporedivo sa sočnom proteinskom proljetno-ljetnom hranom koja zna i u jesen još biti dosta proteinski jaka.

 

 

Vrijeme hranjenja

 

Puno ljudi griješi jer se u hranjenju ne ravnaju logički pa tako i pravila hranjenja nema u toj mjeri da se striktno treba držati neke određene satnice za hranjenje ptica. Uzmimo to ovako: Ako je u gnijezdu 4 ptice i radi se o manjoj ptici vrapčarki, onda možemo računati da par ptica donosi svakih 10 minuta u gnijezdo hranu, ali i to varira ovisno o uzrastu ptice.

Ako su ptice u najranijoj mladosti ,tada su veći razmaci tj ptica roditelj može donijeti dovoljno hrane ali mlada ptica sporije vari zbog oslanjanja na toplinu roditelja koji ih griju te tako održavaju konstantan i stabilan metabolizam. Računajmo svakih 30 minuta jedno hranjenje. Kako ptica jača i prelazi na vlastito zagrijavanje perja, a to dolazi s izrastanjem perja, tako ptica postaje i gladnija, brže vari i brže troši hranjivo zbog velike potrošnje energije na rast i razvoj perja, kostiju, mišića, noktiju..Tada se razmak smanjuje na 10-15 minuta i odrasle ptice neprekidno donose hranu cijeli dan u gnijezdo što je moguće i pratiti.

Kod insektivora je to uočljivije jer nemaju voljke da stvore savršenu hranjivu smjesu kojom u hranjenju pune voljku mladih, pa onda mladi mogu iz voljke dozirati hranu ispuštajući je pomalo u organizam. Zato mladi insektivora moraju neprekidno hranjeni u kratkim razmacima dok zrnojedi mogu i do 60 minuta pa i više biti siti dok ne dobiju sljedeći put hranu. Golubovi i gugutke mogu ako su nahranjeni do sita biti svega dva puta nahranjeni da im je to dovoljno cijeli dan..Znači pravilo je da nema pravila već treba osluškivati potrebe ptice i tako se orijentirati te uzeti u obzir ovo što sam naveo kao važan čimbenik za ritam hranjenja.

 

 

Voda

 

Kad ljudi nađu pticu najčešće u 99% slučajeva daju vodu mladoj ptici bez toga da promisle da li joj je zaista potrebna voda ili joj daju tvar koju još nisu okusili. Ptice u gnijezdu ne piju vodu jer je vodu nemoguće donijeti u gnijezdo osim kod nekih ptica poput golubovki i rodarica koje doslovno popiju vodu i donesu mladima u voljci i onda se mladi napoje bilo iz voljke poput golubovki gdje tekućinu sišu gurajući kljun u kljun roditelja koji izbacuje vodu ili čekajući u gnijezdu poput mladih roda da im roditelji izbace hranu koja pliva u tekućini pa na taj način dobiju i hranu i vodu. Pustinjske sadže jedino imaju spužvasto perje koje natope na pojilu i odnašaju mladima u gnijezdu pa oni piju direktno prislanjajući kljun na perje što je extremno ponašanje izrazito pustinjskih ptica koje i nisu iz naših krajeva.

Zato kad govorimo o našim Europskim pticama voda u gnijezdu ne postoji, postoji samo sočna hrana kojom mlade ptice dobivaju svu potrebnu tekućinu za normalno funkcioniranje organizma. Dajući vodu jako mladoj ptici može se izazvati gušenje vodom, proljev kojim ptica izlućuje previše tekućine i dolazi do disbalansa u metabolizmu te može biti opasno za protok hranjivih materija u procesu metabolizma u krhkom razdoblju kad svaki poremećaj ima dalekosežnije posljedice na daljnji tok rasta i odrastanja ptice, može opteretiti bubrege koji nisu naučeni na toliku količinu tekućine te izazvati zastoj.

Treba znati da ptica tek kada je toliko odrasla da sama doleti do vode, počne i piti vodu i to je jen prvi susret sa vodom. Tako da su pasji briketi natopljeni vodom fantastična alternativna hrana koja ispunjava potrebe za vodom i hranjivim sastojcima te tako služi kao cjelovita ishrana za mlade ptice.