Čiope i lastavice u primorskim gradovima ptice su koje se naseljavaju gušće u kolonijama nego u unutrašnjosti zemlje. U unutrašnjosti su takve pojave na određenim objektima koji pružaju idealne uvjete za gniježđenje. Primjerice silosi za piljke, zgrade sa šupljinama ta čiope i još mnoga prikladna staništa na kojima ptice osnivaju kolonije koje egzistiraju generacijama tj dok god objekt postoji. U primorju kamene kuće kamenice i urbane zgrade sa šupljinama ispod krova, crkve, zidine, uglavnom svaka rupa koja se može iskoristiti za gniježđenje i u nju može ući čiopa, iskorištena je.

Ptica ima puno i gnijezde se prilično u isto vrijeme i dosta ujednačeno. Kao da su usklađivale termine. Zato sredinom srpnja počinju mlade čiope izlijetati na prvi let. Čiopa je ptica koju je priroda stvorila samo da leti. Pa je tako prilagođena samo letu. Male noge snažnih kandži i duga tanka snažna srpasta krila kojima žestoko mase i postiže brzinu do 150 km na sat u vodoravnom letu, cini ju zapravo najbržom pticom pjevicom.Ustvari čiopa spada u pištalice.

Zbog tih svih prilagodbi mlade čiope Poletarke imaju samo jednu šansu da se otisnu na let koji je zapravo i odlučujuće važan. Jer čiopa koja izleti iz gnijezda je toliko samostalna da je kadra za 10 dana sama odletjeti do Afrike. A na zemlju se nikada ne spusti. Štovise ptice koje se ne upare idućih godina lete neprekidno čak i spavaju leteći dižući se navečer na znatne visine. Znaci ptica je u zraku u svom elementu poput ribe u vodi. Ali zato prvi let koji završi slijetanjem na zemlju znaci za čiopu pravu propast.

Čiopa na zemlji je slabašno bice velikih krila koje se stisne uz neki objekt ili zid ili travu. Jer ne može hodati poput drugih ptica zbog kratkih nožica niti se dici krilima sa zemlje jer su preduga da zamahne. Teoretski odrasla bi mogla zbog snažnih prsnih misica ali mlada koja ih još nema tako razvijene to svakako ne može.
Sto učiniti kad nađemo čiopu na zemlji?

Prvo ćemo ju pokušati vratiti u njen element zrak. Pružiti joj drugu šansu bacivši je u vis uz prethodnu provjeru da li je sve u redu s krilima. Ako se sruši i tada znaci treba jos koji extra dan da ojača. Ovdje zapravo bude puno nedoumica i zabluda koje ću sad pojasniti. Ljudi odmah daju ptici vodu sto zapravo i nije tako potrebno jer ptica ne pije vodu dok je u gnijezdu već jede sočnu hranu koju joj roditelji donose u obliku kugle u specijalnoj voljci ispod brade i sadrži stotine sitnih sabijenih insekata. Mlada čiopa jednostavno proguta cijelu kuglu insekata i to je sve. Vode nema samo sočni insekti. Kad ptica počne letjeti onda počne i piti isto tako u letu leteći iznad vode i u brišućem letu iznad površine vode uranja samo vrh donjeg dijela kljuna razmaknuvši ga.Tako pije i takav manevar može izvesti nakon određenog vremena tj dana provedenih leteći.

Mladi znaci ne piju. Eventualno se može malo ovlažiti kljun. Jer i zbog vode može doci do probavnih smetnji u vidu rijetke stolice. Gdje ju staviti tih par dana dok ne ojača? U prostranu kartonsku kutiju kojoj smo pod prekrili ručnik papirom. Kutija mora biti prostrana zbog toga da vježbajući krilima ne slomi koje pero za let tj primarna letna pera. To bi joj otezalo let i puštanje ne bi dobro prošlo.

Sto joj dati jesti i kako hraniti poletarku koja ne otvara kljun?

Čiope su poznate po tome da kad su Poletarke ne prihvaćaju
hranu i ne otvaraju kljun. Čiopa zapravo nikada i ne otvara kljun nego mahnito grabi kljunom i guta sve sto može dohvatiti. To se uočava kod mladih ptica kada ih držimo zahvaćaju nam vrh prsta i nastoje progutati.
Veće čiope Poletarke koje su već veličinom kao odrasle hranimo mesnom hranom jer najlakše primaju obroke i najmanje pljuju van. Piletinu isjeckamo na sitne komadiće recimo veličine graška i primimo čiopin kljun s obje strane korijena kljuna znaci one tzv žvalice koje ona i nema kao sto to imaju druge mekokljunke i nježno pritisnemo u isti čas, te kad se otvori kljun rastvorimo ga nježno drugim prstom i gurnemo obrok mesa duboko u grlo.

Treba joj barem dva takva obroka u 90 minuta. Jer ptica mora ostati fit i u formi za let. Dobro je da im se u kutiju stavi jedna letvica obmotana gustim namotajima uzeta ili nečim sto ce joj omogućiti držanje tj višenje koso na kandžicama dok vježba mahanje krilima sto ce i raditi. Ako sve prođe dobro spremne su za puštanje već za dan dva i tada se mogu iznijeti na neku livadu i baciti u vis.